Uz stručnu pomoć Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa na rijeci Oskovi kod Živinica obnovljen je i stavljen u funkciju Rusov mlin.
U blizini srednjovjekovnog grada Sokola kod Gračanice obnovljena je džamija Fetija.
Preko dvadeset učesnika naučnog skupa „Naslijeđe i baština Semberije (Bijeljina i Janja)“, a na poziv direktora Muzeja Semberije mr. sc. Mirka Babića posjetili su zbirke navedenog muzeja u Bijeljini. Navedeni naučni skup organizovao je BZK Preporod Bijeljina uz stručnu podršku Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK.
9:30 – 10:00 Okupljanje učesnka
10:00 – 10:15 Otvaranje skupa:
Obraćanje predstavnika organizatora (Jusuf Trbić, književnik, BZK Preporod Bijeljina-Janja i Benjamin Bajrektarević, prof., direktor Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK, predsjednik organizacionog odbora naučnog skupa doc. dr. Edin Mutapčić);
Gosti: predstavnik SO Bijeljina
10:15 – 11:15 Prvi dio skupa (Radno predsjedništvo: Mr. sc. Rusmir Djedović, dr.sc. Omer Hamzić, mr. sc. Mirko Babić)
1. Dr. sc. Salih Kulenović, redovni profesor, odsjek za geografiju, Prirodno matematički fakultet, Tuzla. „Dosadašnja etnološka istraživanja Semberije“
2. Dr. sc. Edin Mutapčić, docent, Pravni fakultet, Tuzla, „Semberija u Srednjem vijeku“.
3. Mr. sc. Mirko Babić, dir. Muzeja Bjeljina, „Metodološki osvrt na pisanje sveobuhvatne monografije Bijeljine i Semberije“
4. Dr. sc. Izet Šabotić, direktor Arhiva Tuzlanskog kantona, Ali-paša Fidahić znamenita ličnost Bijeljine i Bosne“
5. Mr. sc. Rusmir Djedović, Zavod, Tuzla, „Semberija - historijsko-geografska istraživanja“
6. Dr. sc. Izet Šabotić, direktor Arhiva Tuzlanskog kantona, Tuzla, i Selma Isić, prof. Arhiv Tuzlanskog kantona, „Semberija u dokumentima Arhiva Tuzlanskog kantona“
Nosioci aktivnosti vezanih za organizaciju naučnog skupa "Naslijeđe i baština Semberije (Bijeljine i Janje)" su Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona i BZK "Preporod Bijelina-Janja". Na skupu će učestvovati oko 30 izlagača, koji će prezentirati rezultate istraživanja iz sljedećih oblasti: kulturno-historijski razvoj Semberije (Bijeljine i Janje); prahistorijski i antički arheološki lokaliteti i gradine; srednjovjekovni arheološki lokaliteti, nekropole, crkvine; vjerski objekti: džamije, mektebi, crkve, mezarja, groblja; duhovno (nematerijalno) naslijeđe; etnološko naslijeđe (običaji, predanja, nošnje, tradicionalna arhitektura, stari zanati); spomenici iz ratova 1941-1945 i 1992-1995; ostalo - graditeljsko naslijeđe, umjetničko naslijeđe, pisano naslijeđe, jezik, toponimi, genealogija..; prirodno naslijeđe.
Naučni skup će se održati u srijedu, 14.12.2011. godine, u Sali skupštine opštine Bijeljina u Bijeljini.
Početkom mjeseca oktobra pokrenuta je prva faza restauracije Husein-kapetanove džamije u Gradačcu, nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine.
Restauracija džamije realizirat će se u fazama koje će diktirati finansijske mogućnosti investitora. Prva faza obuhvata zamjenu pokrivača na džamiji. Biti će skinut bakarni pokrivač sa kupole i zamijenjen olovnim pokrivačem. Troškovi završetka prve faze iznose oko 300 hiljada maraka. Dio sredstava osigurala su federalna ministarstva za kulturu i prostorno uređenje.
Izvođač radova je firma Građevinar Fajić iz Mostara. Radovima rukovodi Građevinski odbor na čelu sa predsjednikom hadži Raif ef. Huskićem. Nadzor nad radovima vrši Abdulah Aliefendić, dipl.ing.građ. iz Gradačca.
Nusret Kujraković
Ekipa Zavoda izašla je na teren Donje Dragunje, po pozivu MZ Donja Dragunja, da su pronađeni grobovi na „Mađarskom groblju“. Direktor Zavoda B. Bajrektarević i uposlenik mr. sc. R. Djedović u pratnji predstavnika MZ Branka Namlića iz dijela sela Mezgraje izašla na lokalitet 03. 11. 2011. g.
Radi se o lokalitetu na najvišem dijelu Kozjeg brda, kota 419, sjeveroistočno od Mezgraje. Lokalitet je u obliku blagog platoa dimenzija 100-130 m x 30-40 m. Plato se u narodnoj predaji stanovništva označava kao „Mađarsko groblje“. Veže se za nekadašnje stanovništvo „Mađare“, koje je otjerala velika zima. Danas je aktivno katoličko groblje za Mezgraju.
